Rave rahi mau ohipa o tei hi'opo'ahia e te tiripuna no Papeete i teie hepetoma.


PAPEETE, le 09/07/2015 - Mai teie atu mahana e i te mau mahana pae ato'a, e fa'ata'a mai ta outou nei ve'a papa'i "Tahiti Infos" i te tahi ‘api na roto i te reo tahiti. Rave'a no te fa’ahaamana'o mai ia outou i te mau tumu parau faufa’a o tei tupu na i te roara’a o te hepetoma. No teie fa’anahora’a matamua, o te parau ia no te tiripuna o tei ha’afaufahia.

‘I te roara’a o teie hepetoma, rave rahi mau ohipa o tei hi'opo'ahia i te tiripuna no Papeete :

- Ho’ê titorotorora’a o tei ravehia e te fa’aterera'a-hau-nui i te pae o te ture i te mahana piti ra. No te hi’o eaha te tumu te ha’ava Lacroix i fa’aoti ai, i te hepetoma i ma’iri a’e nei, i te tu’u i rapae i te hoê ta’ata tei tape’ahia i Nuutania. Ta’ata ho’i o tei fa’ahapahia i te rave i te tahi mau ohipa maferara’a. Na reira ato'a te parau o na ta’ata to’opiti o tei titau rûhia i mua i tona aro no te tahi mau ohipa ‘eiara’a. Te tumu i rave ai teie ha’ava i taua fa’aotira’a i te mea ia e, aita te auvaha ture i ti’a mai i taua mahana ra. Te vahi papu, i teie mahana piti, ua haru-fa’ahouhia te ta’ata o tei riro i te rave i te tahi mau ohipa maferara’a no te fa’aho’i iana i Nuutania.

- I te tiripuna fa’ahapara’a, i te mahana piti ra, ua hi’opo’ahia te parau o na ta’ata 11 o tei fa’ahaere mai e o tei ho’o i te ava’ava ta’ero "cocaïne" i te fenua nei, i te matahiti 2013 ra. Ohipa o tei tupu na i roto i te tahi mau fare tama’ara’a e vai nei i Papeete e i Faaa. E horo'a te tiripuna i tana fa’aotira’a i te 11 no atete i muri nei.

- Ho'e matahiti i raro a’e i te hi’opo’ara’a a te ture, o te tahi ato’a ia fa’aotira’a o tei topa i teie hepetoma i ni’a i te ho’e taote. Fa’ahapahia ‘oia i te rave i te tahi mau ohipa tano ‘ore i te taime oia a tapu ai i te ho’e vahine 23 matahiti, i te matahiti 2008 ra. I taua taime ra, ua tapuhia teie vahine no te tu’u i te tahi rave'a no te fa’ana’ìna’i i tona vaira'a-ma'a, Fa’anahora’a o tei rave-pinepine-hia no te ha’apararai. Aita ra teie vahine i ora e, ia au i te mau tuatapapara’a a te tiripuna, ua hape ihoa teie taote.

- Te tahi ato’a ohipa o tei hi’opo’ahia i te tiripuna i teie hepetoma, o te parau ia no Hiro Tefaarere tane e te huno’a a Pierre Marchesini, Mareva Mao. Fa’ahapahia raua i te tavirira’a i te faufa’a a te taiete tahito i arata'i na i te tahua taura’a manureva, te Sétil-aéroport. Ho’e matahiti fare auri e ho’e mirioni te utu’a moni na Hirohiti Tefaarere tane, e, ho’e matahiti i raro a’e i te hi’opo’ara’a a te ture e, e 700 000 farane utu’a moni na Mareva Mao.

- Inanahi nei, i te pae avatea, ua hi’opo’ahia te parau no teie ta’ata no Pueu o tei eia i te ho’e pere’o’o e ho’o nei i te tahi mau ma’a-Itaria « Pizza » i te hepetoma i ma’iri a’e nei. 10 000 o tei roa’ahia e ana, e o tana atoà i faaho'i atu. I roto i tana orerora'a, ua ha'apapu mai teie ta'ata 31 matahiti : "ua rave au i teie ohipa no taù pepe e 5 âvaè tona i teie mahana. Aita hoi taù e ohipa no te faa tamaa iana." Maha 'ava'e i te fare tape'araa, e, e piti matahiti i raro a'e i te hi'opo'araa a te ture, teie te faaotiraa a te tiripuna i nià i teie ohipa.

- I te mahana toru, ho'e ta'ata o tei 'eia i te ho'e pere'o'o i Taravao. Te vahi pe'ape'a roa atu, i roto i teie pere'o'o te vai nei ho'e tamari'i e 8 matahiti, aua'e maoti teie tamaroa i 'au'a i rapae i te pere'o'o. Tere atu ra teie taata 24 matahiti i Papeari, aita ra oia i haere atea roa inaha, ua faau mai oia i te ho'e pere'o'o tei haere mai i mua iana. Na te mau ta'ata i tape'a iana. Tei roto teie ohipa i te rima a te mau muto'i farani


Ta’a’e noa’tu i teie mau ohipa i te Tiripuna

- I Tahiti Nui Television, ua fa’aho’i te Ti’a Fa’atere, o Philippe Roussel tane i tona ti’ara’a i te mahana toru ra. Te ‘opua nei oia i te ha’amau i tana iho taiete i Europa. E fa’aru’e mai oia ia Porinetia i te 24 no Tiurai i muri nei. Aita ra ho’e a’e ha’apapura’a i ni’a i te i’oa o te ta’ata o te mono iana. Na te Tomite Fa’atere e ha’apa’o i teie tuha’a. Ia au ra i te reo o Philippe Roussel, e riro te Tomite Fa’atere i te tu’u mai i te ho’e ta’ata tahiti i ni’a i teie ti’ara’a.

- E i te fa’aterera’a o te uahu no Papeete, e riro o Mario Banner-Martin tane, i te vaiho i te fa’aterera’a o te uahu i teie hope’a ‘ava’e no Tiurai. Ua fa’atere mai oia i te uahu no Papeete i te ho’e maorora’a e maha matahiti. E fa’a'ite mai te Fa’atere hau e haapa’o nei i te mau patura’a rarahi, o Albert Solia tane i te ti’a o te mono mai ia Mario Banner, i te hope’a o te ‘ava’e no Tiurai.



Rédigé par Corinne Tehetia le Jeudi 16 Juillet 2015 à 17:44 | Lu 76 fois