Tahiti Infos

Bonne année en compagnie de Tahiti Infos! Tē ‘āpe’e nei Tahiti-Infos iā ‘outou pā’ato’a!


Crédit photo : Lionel Pozzoli.
Crédit photo : Lionel Pozzoli.
Toute l’équipe de Tahiti-Infos et Fenua Tv vous adresse ses meilleurs vœux. Cette année 2013 a été particulièrement difficile, beaucoup ont perdu leur emploi et les accidents sont venus endeuiller des familles polynésiennes. Le fenua a également vécu des moments de bonheur intense, des exploits sportifs, et des rencontres culturelles particulièrement enrichissantes. Chaque jour, votre journal Tahiti Infos s’efforce de vous offrir le meilleur de l’information locale ainsi que l’essentiel de l’actualité internationale sous toutes ses formes, de façon réactive, objective et neutre. Grâce à vous, lecteurs, annonceurs, fournisseurs, contributeurs, le va’a de Tahiti Infos a déjà parcouru des kilomètres. Au fur et à mesure de ses rencontres, il s’est enrichi de la connaissance et de l’intérêt des autres. Un grand merci encore pour votre fidélité. A tous et à toutes, nous souhaitons une excellente année 2014 !


ÎLES-DU-VENT & ÎLES-SOUS-LE-VENT : Te ‘āpe’e nei Tahiti-Infos iā ‘outou pā’ato’a.

Crédit photo : S. Boudard - Marine nationale
Crédit photo : S. Boudard - Marine nationale
Tē hīnaaro nei te tā’ato’ara’a o te mau rave ‘ohipa o teie ve’a tā tātou o Tahiti-Infos, na reira ato’a te mau ti’a nō Fenua Com, i te fa’atae atu iā ‘outou pā’ato’a i tā mātou pōro’i aroha hōhonu mau. ‘Aūa’e maōti tā ‘outou mau parau fa’atītī’aifarora’a ‘e tā ‘outou mau ha’apāpūra’a i nu’u marū ai mātou. Noa atu ā te mau fifi rau o tē ‘ite hia nei i roto i te orara’a, tē tauto’o noa nei ā mātou ‘ia fāna’o atu ‘outou i te mau parau ‘āpī hururau. Nā ‘outou e tūra’i nei i tā mātou mau ravera’a. Māuruuru fa’ahou ā ‘iā ‘oe e te nūna’a rau nō Porinetia.

ÎLES TUĀMOTU : kia hakamaitakihia mai koutou e te Atua !

Crédit photo : Alexis-Rosenfeld.com
Crédit photo : Alexis-Rosenfeld.com
Nō koutou e noho nei ki te haga motu viruviru o te Tuāmotu, tē poroki atu nei mātou ki te reko aroha nō te haga korōga hopega matahiti, kia maitaki katoga koutou ki teie matahiti hou e fā mai nei. Te verega kore ē kōrari atu haga fifi i fārereihia, kia riro īa te reira ei hakamakarahaga kia tātou. Au ake hoki te here e vai noa nei ki roto kia tātou, koia katoga te peu tumu nō te fārikihaga, nā te reira īa e hakamanako mai ē, tei roto tō tātou kāiga ki te haga henua ko tei hau te viru nō te orahaga. Kia riro te uki ei poi rogo mai tō tātou haga tupuna. Tei koa hoki ē kia hakamaitakihia mai koutou e te Atua !

ÎLES GAMBIERS : ‘Ei ‘ano porotu nō tātou ‘a’ano ‘ou nei

Crédit photo : Philippe Bacchet.
Crédit photo : Philippe Bacchet.
Kia porotu kōtou i ‘a ’ano ‘ou nei. Kia porotu kōtou i tō kōtou ‘aka’iriga. Noa atu tō tātou tutakiraga nui ia ‘aka āretoa ta’aga tātou i roto i tō tātou oraraga. Na te Etua tātou e turu mai. Tā tatou tutamatama, kia porotu ua kōtou a’ano ‘ou nei. Kia turu kōtou i tō kōtou mōtua na roto i te porotu. ‘Ei ‘ano porotu nō tātou ‘a’ano ‘ou nei. ‘Ua nunu’i-‘aka’ou-ia te puke a te motua Laval « Managareva, ère païenne » e ‘oko ‘ia i te ‘are ‘okoga puke i ‘a dominika ‘a pōpō nei. Pouga nō Magareva.


ÎLES MARQUISES : ‘Ia hei te ati mākivi i tēnei mataìki hou nei

Crédit photo : Thierry Zysman.
Crédit photo : Thierry Zysman.
Nō kōtou tenā e noho ana ma òto i te tau kākaavai nō te henua ènana mete fenua ènata, ‘ia koakoa kōtou paotu i tēnei mou â koìka. ‘Ua kiteìa i tītahi hakatu pohuèìa kōhii nui , mea à àòè tenā e pākeka nei i tō tātou hakatu toitoi, tō te ènana hoì. A tii mē kōtou ana te tau tama ènana è ènata, a tohe ‘ia kave te oko o na motu e ono i ùka i tītahi ava tōtahi atu i te meitaì. Umoì tātou e hakapapae i tō tātou kūhane iki. ‘Ia mau ananu te hia o tō tātou hakatu ènana iō he houpo. ‘Ia meitaì tātou nui. A pae.

ÎLES AUSTRALES : ‘Aronga kia koutou nui !

Crédit photo : J. Sekkaki.
Crédit photo : J. Sekkaki.
Nā koutou pauroa, e no’o nei kīrunga tō tātou ana ‘enua manea o te Tuha’a Pae, ‘akariki mai tō mātou tāpa’o ‘aronga tō noera nei ‘e tō mata’iki ‘ou nei. Noa atu tō tau kino nei o te oraranga, kia ‘akapa’o maitaki tātou nō tō tātou maitaki ‘e tō tātou ‘akariki i te tangata, kare e kite ‘aka’ou iā na i tēta’i vā’i. Na teriā ra e ‘akamanako mai tō tātou ta’amotu me maitaki ra i Porinetia nei.Te poro’ianga te u’i o ‘a noko i te ‘o’ipa a te anga karaku’a ki te rangi e tiaki ‘e ‘akamaitaki iā koutou.

Rédigé par TP le Mardi 31 Décembre 2013 à 10:51 | Lu 1044 fois